Dijagnoza alergije

Dobijete li urtikariju svaki put kada vas ugrize pčela? Kišete li svaki put kada pomazite mačku? Ako je odgovor da, vjerovatno već znate na šta ste alergični. Međutim, u mnogo slučajeva, dešava se da je nepoznat uzrok alergijske reakcije. Tada, obavezno zakažite termin kod vašeg ljekara.

Kako ljekari dijagnosticiraju alergije?

Dijagnoza u tri koraka:

  • Lična i medicinska historija. Vaš doktor će vam postaviti neka pitanja kako bi u potpunosti razumio vaše simptome i njihove moguće uzroke. Budite spremni i da odgovorite na neka pitanja vezana za porodičnu anamnezu, vrste lijekova koje uzimate, te način života kod kuće, na poslu ili u školi.
  • Fizički pregled. Ukoliko vaš ljekar smatra da imate alergiju, obratit će posebnu pažnju na vaše oči, nos, grlo, pluća i kožu. Pregled može uključivati i test funkcije pluća kako bi se ustanovilo koliko dobro izdišete vazduh iz pluća. Također, moguće je da će vam ljekar predložiti i snimak pluća i sinusa.
  • Testovi za određivanje alergena. Vaš ljekar može da uradi testove na koži i to na različite načine. Test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom (patch). Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutarnja strana podlaktice, uz iznimku kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa. Također, preporučeno je uraditi i test krvi.

Koje testove koriste ljekari prilikom dijagnosticiranja alergije?

Test ubodom lancetom (prick)

Testiranje na koži može potvrditi neke od najučestalijih vrsta alergija. U nekim slučajevima, ovaj vid testiranja može dati najtačnije informacije, a ujedno predstavlja i najjeftiniji način za utvrđivanje alergena. Prilikom ovog testa (prick), te testa grebanjem (scratch), doktor aplicira kapljicu mogućeg aleregena na kožu. Potom lagano ubode ili zagrebe kožu. Ukoliko ste osjetljivi na određenu tvar, doći će do crvenila, oticanja ili svrbeža tog dijela kože unutar 15 minuta od nanošenja. Možda ćete primijetiti i okrugle izbočine, slične urtikariji. Obično, što je krug na koži veći, veća je i vjerovatnoća alergije na nanešenu tvar.

Važno je znati:

  • Pozitivan rezultat testa na koži, ne znači nužno i dijagnozu alergije.
  • Pozitivan rezultat testa na koži ne predviđa ozbiljnost alergijske reakcije.
  • Negativan test na koži obično znači da niste alergični.

Intradermalni test na koži

Intradermalno (ispod kože) testiranje je kada ljekar ubaci malu količinu alergena ispod vanjskog sloja kože. Ljekar se može odlučiti na ovaj test ukoliko je prick test negativan ali se idalje sumnja na prisustvo alergija.

Testovi krvi (specifični IgE)

Ukoliko imate problema sa kožom (npr. atopijski dermatitis), vaš ljekar se može odlučiti na testiranje krvi. Ovaj vid testiranja se svakako preporučuje i kada su u pitanju manja djeca. Naime, uzima se uzorak krvi, te se šalje na analizu. U laboratoriju se dodaju alergeni u vaš uzorak krvi, a potom se mjeri količina antitijela koje proizvede vaša krv u borbi sa alergenima. Ovaj test se naziva specifični IgE (sIgE) tzv. RAST. Ovaj način testiranja nije najpouzdaniji obzirom na visok stepen lažnih pozitivnih rezultata. Važno je znati da ne postoji test koji može odrediti jačinu i ozbiljnost alergijske reakcije kod svake pojedinačne osobe.

Provokacijski testovi

Provokacijski testovi provode se s ciljem da se kod pacijenta izazove (provocira) blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od određene alergije. U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje direktno na sluznici nosa, bronhija, očiju ili želuca. Na taj se način izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa i astme. Pozitivan rezultat najsigurniji je dokaz preosjetljivosti na određeni alergen. S obzirom na narav testa, ti testovi nose određeni rizik neželjenih posljedica koje su ponekad i vrlo ozbiljne te se izvode samo kada prijašnji dijagnostički postupak nije dao odgovarajuće rezultate. Ovi testovi se izvode samo u specijaliziranim, najčešće bolničkim jedinicama, a ljekar mora strogo nadgledati postupak zbog mogućeg rizika od anafilakse (ozbiljne – po život opasne reakcije).

Kontaktni test

Ovaj test određuje koji alergeni mogu biti uzročnici kontaktnog dermatitis. Vaš ljekar će staviti malu količinu mogućeg alergena na vašu kožu, prekriti zavojem i sačekati reakcijuu period od 48 – 96 sati. . Ukoliko budete alergični, razvit će te lokalizovan osip.

Novosti

Najčešća pitanja o antialergijskoj posteljini

Grinje izgledaju poput sitnih insekata, no, zapravo imaju osam nogu i spadaju u porodicu pauka. Grinje su premale da bi se vidjele golim okom. Razmnožavaju se u toplim, vlažnim sredinama poput vašeg kreveta, gdje ima hrane i vlage. Hrane…

Kako se pripremiti za prvu posjetu alergologu?

Vi ili vaše dijete ste nešto pojeli, a potom dobili osip, urtikariju ili ste povratili? Možda sumnjate da vam okolišni okidači kao što su grinje ili polen izazivaju kašalj ili osjećaj otežanog disanja? Vrijeme je da razgovarate s vašim…

Vodič za alergije po mjesecima

Kada patite od alergija, uvijek ste u išekivanju od pojave simptoma. Osobe s proljetnim alergijama, jesenjim alergijama ili zimskim alergijama, imaju period bez simptoma, dok su osobe koje pate od cjelogodišnjih alergija u stalnoj potrebi…

Alergija na grinje i kućnu prašinu

Grinje su izuzetno sitni mikroorganizmi koji pripadaju porodici pauka. Žive u kućnoj prašini, madracima, krevetima, tepisima, zavjesama i hrane se mrtvim stanicama ljudske kože. Grinje preživljavaju u svim klimatskim uslovima te na svim…

Alergija na alkohol

Ako vam konzumiranje alkohola, čak i u malim količinama, izaziva simptome alergije na hranu, poput crvenila, svrbeža ili neugodnih probavnih problema, možda imate alergiju ili intoleranciju na alkohol. Iako su istinske alergije na…

Uređaji za zdravi zrak – pomoć kod alergija na polen, prašinu, grinje, gljivice i plijesni

Pročišćivači zraka se koriste modernim tehnologijama i savremenim tehnikama filtriranja za poboljšanje zraka u prostoriji. Kod kuće i na radnom mjestu pročišćivači zraka minimaliziraju opterećenje kućnom i sitnom prašinom. Smanjuju…

Prevencija alergije na jaje ranijim uvođenjem u ishranu novorođenčadi

Sve je više dokaza da je u strategiji primarne prevencije alergija na hranu korisnije rano konzumiranje od odgode uvođenja određenih alergogenih namirnica. Međutim, alergijska reakcija izazvana ranim unošenjem alergogene čvrste hrane je…

Sezonska alergija – Jeste li spremni za proljeće?

Proljetne alergije kreću s cvjetanjem drveća kada se milijarde polenskih čestica nađu u zraku, a što uzrokuje razvijanje simptoma alergijskog rinitisa (polenske groznice) kod podložnih – alergičnih osoba. Kod ovih pacijenata polen izaziva…

Antihistaminici u liječenju simptoma alergije

Antihistaminici se koriste u liječenju alergijskih stanja. Korisni su za ublažavanje osjećaja svrbeži i iritacije koji se javljaju kao rezultat oslobađanja histamina. Antihistaminici se koriste kod alergijskog rinitisa, alergijskog konjuktivitisa,…