Koji su to uobičajeni načini dijagnosticiranja astme?

Lična i medicinska historija. Ljekar će vam postavljati pitanja kako bi razumio vaše simptome i njihove uzroke. Buditi spremni da odgovorite na pitanja vezana za porodičnu historiju bolesti, lijekove koje uzimate i način života koji živite. Nedostatak daha, zviždanje u plućima, kašalj i gušenje u prsima može značiti da imate astmu. Porodična historija astme, alergija ili ekcem (atopijski dermatitis), također povećavaju šanse da imate astmu. Navedite sve vezano za dom u kojem živite i okruženje u kojem se krećete kako bi ljekar došao do podataka o dodatnim faktorima koji utiču na pojavu simptoma astme. Na primjer: perut kućnih ljubimaca, polen, grinje i dim cigarete.  Ljekar bi vas također mogao pitati da li vam se simptomi pogoršavaju usljed prehlade.

Fizički pregled. Ukoliko vaš ljekar posumnja na astmu, pristupit će i fizičkom pregledu. Pregledat će vam uši, oči, nos, grlo, kožu i pluća. Ovaj pregled bi mogao uključivati i test funkcije pluća kako bi se ustanovilo koliko dobro izdišete zrak iz pluća. Moguće je da će vam uraditi i rendgen pluća i sinusa. Tek nakon kompletnog pregleda, ljekar je u stanju donijeti dijagnozu.

Test funkcije pluća. Kako bi se potvrdila astma, vaš ljekar će možda uraditi dodatne testove disanja, poznate kao testovi funkcije pluća. Ovi testovi mjere vaše disanje. Testovi funkcije pluća se često izvode prije i nakon uzimanja lijeka poznatog pod imenom bronhodilator, koji inače otvara disajne puteve. Ukoliko se vaša funkcija pluća značajno popravi nakon uzimanja bronhodilatora, vrlo je vjerovatno da imate astmu. Uobičajeni testovi funkcije pluća uključuju:

Spirometrija – Ovo je test koji se preporučuje uraditi kako bi se dijagnosticirala astma. Tokom ovog testa, dišete u spravu koju stavite u usta, a koja je povezana sa uređajem koji se zove spirometar. Spirometar mjeri količinu zraka koju ste u mogućnosti udahnuti i izdahnuti. Naime, duboko udahnete, a potom što jače izdahnete zrak. Nos vam je prilikom ovog testa zatvoren.

Mjerenje vršnog protoka zraka – Vrši se uz pomoć male, jednostavne sprave kojom bolesnik sam mjeri brzinu protoka zraka kroz disajne puteve u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uspoređuju s očekivanom (predviđenom) vrijednosti za pojedinu osobu. Očekivane vrijednosti definisane su prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. Pri pogoršanju astme vrijednosti se smanjuju. Ukoliko vam se dijagnosticira astma, aparat za mjerenje vršnog protoka zraka ( PEF mjerač) možete koristiti i kod kuće kako bi vam pomogao pratiti stanje i simptome astme.

Testiranje okidača astme. Ukoliko su vam ostali testovi normalnih vrijednosti, a vi ste i pored toga imali ili imate znakove i simptome astme, vaš ljekar može upotrijebiti već poznate okidače astme kako bi isprovocirao blagu reakciju. Ako nemate astmu, nećete ni reagovati. Ako imate astmu, vjerovatno ćete razviti simptome.


Testiranje na druge bolesti – da ili ne?

Ako vaš ljekar misli da imate neko drugo oboljenje, moguće je da će vas uputiti na dodatne pretrage. Testovi mogu uključivati rendgen pluća, test refluksa kiseline (gastroezofagealni refluks), rendgen sinusa ili neke druge specijalističke preglede. Moguće je i da će vam ljekar predložiti alergo testiranje koje nužno neće biti razlog za dijagnozu astme ali ako imate alergije, vjerovatno vam one uzrokuju astmu.

Vrste astme

Postoje četiri stadija astme, zasnovani na ozbiljnosti simptoma. Učestalost pojave simptoma astme utiče na funkciju pluća, te se na taj način određuje ozbiljnost astme. Ljekar će vas pitati o učestalosti simptoma i koliko se često budite noću sa problemima sa disanjem ili kašljem, te koliko često imate problem u obavljanju normalnih aktivnosti.

Astma sa sporadičnim napadima — Imate simptome manje od dva puta sedmično i budite se noću manje od dva puta mjesečno.

Blaga trajna astma — Imate simptome dva ili više dana u sedmici i budite se noću 3-4 puta mjesečno.

Umjerena trajna astma — Imate simptome svaki dan i budite se noću 1-2 sedmično.

Teška trajna astma — Svakodnevni simptomi i buđenje svaku noć.

Dijagnoza astme kod djece

Dijagnoza astme kod djece mlađe od 5 godina je malo drugačija. Obično se djeci ove dobi ne rade testovi disanja. Umjesto njih, ljekar traži određene znakove i simptome, te propisuje bronhodilator ukoliko smatra da bi se moglo raditi o astmi. Ako bronhodilator pomogne da se kontrolišu simptomi, to je znak da bi se kod vašeg djeteta moglo raditi o astmi.

Novosti

Alergija na hranu kao okidač astmatičnih napada

Hrana rijetko izaziva astmatične napade. Međutim, simptomi teške alergijske reakcije na neku hranu mogu oponašati simptome astme. Prvi korak je znati da li imate alergije na hranu. Svaka netipična reakcija na neku hranu smatra se nepovoljnom…

Sedam znakova da imate astmu

Znajući da nas disanje održava u životu, zvuči zastrašujuće kada se moramo boriti za zrak. Često se ovaj simptom povezuje s astmom. Širom svijeta mnogo ljudi pati od astme. Nažalost, na našim prostorima se ne vodi statistika i ne znamo…

Preklapanje astme i KOPB-a

Astma se smatra teškom kada je teško upravljati njenim simptomima. Hronična opstruktivna bolest pluća-KOPB, skup je plućnih bolesti koje izazivaju probleme s disanjem i ometaju protok zraka. U ovu grupu bolesti se mogu svrstati: astma,…

Astma i sport

Mnogi znanstvenici, pulmolozi i treneri pokušavaju već duži niz godina dokučiti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja za astmatičare, koje glasi:" Smiju li se osobe koje imaju astmu baviti sportom"? Dugi niz godina važilo je mišljenje…

Važnost spirometrije

Spirometrija je jednostavna i bezbolna dijagnostička metoda. Ona je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Spirometrija ne traje dugo, bezbolna je i ekonomski prihvatljiva, ali traži potpunu saradnju pacijenta i tehničara koji sudjeluje…

Obaveznost kontrolisanja astme

Kako biste živjeli u stalnom strahu da ne biste mogli disati, govoriti ili pozvati nekoga u pomoć? Ovako astmatičari žive svaki dan. Stanje se može razviti zbog niza različitih razloga, a činjenice koje nas okružuju govore dovoljno o…

Zagađenosti vazduha – mjerenje i zaštita

Šta je važno znati o zagađenosti vazduha? Zagađenost vazduha je stanje kada je u zraku prisutna bilo koja vidljiva ili nevidljiva čestica koja nije dio prirodnog sastava vazduha. Zagađenost zraka je uzrokovana različitim faktorima. Nekada…

Kontrola astme u trudnoći

Iako je astma jedna od najozbiljnijih bolesti koja uzrokuje komplikacije tokom trudnoće, većina žena prekida terapiju i dovodi u pitanje kontrolu bolesti, uglavnom zbog neadekvatnog obrazovanja i straha od štetnih utjecaja lijekova na bebu.…

5 namirnica koje izazivaju alergijsku astmu

Poznato je da su okidači za astmu prehlade i gripe, duhanski dim, fizička aktivnost i alergije. Ukoliko se astma ne tretira adekvatno, može doći do većih komplikacija, pa čak i do smrtnog ishoda. Alergijska astma izaziva kašalj, otežano…