Grinje su izuzetno sitni mikroorganizmi koji pripadaju porodici pauka. Žive u kućnoj prašini, madracima, krevetima, tepisima, zavjesama i hrane se mrtvim stanicama ljudske kože. Grinje preživljavaju u svim klimatskim uslovima te na svim nadmorskim visinama. Grinjama najviše odgovara temperatura od 21 C i vlažnost zraka koja iznosi oko 70%. Same po sebi nisu opasne, ali otpad koji one izlučuju često izazivaju reakciju imunološkog sistema stvarajući ogroman broj antitijela. Ova prekomjerna imunološka reakcija uzrokuje simptome kao što su curenje nosa, kihanje, svrbež očiju i astmatične napade.

Alergija je odgovor imunološkog sistema na tvar koju organizam smatra opasnom. Ono što izaziva reakciju imunološkog sistema nazivamo alergenima. U alergene spadaju hrana, polen i grinje. Ljudi koji su alergični na grinje također reaguju i na ostale bube tj. na njihove nakupine izmeta i raspadajuća tijela. Možda imate čisto domaćinstvo, ali nije potrebno puno da se stvori pogodno tlo za razmožavanje grinja. Spavaća soba je ustvari idealno mjesto za njihovo razmnožavanje. Jastuci, posteljina, tepisi i namještaj zadržavaju vlagu i time se stvara idealno okruženje za njihovo razmnožavanje. Vremenom, dok udišete otpadne tvari grinja osjećate i povećavanje alergijskih simptoma. Važno je napomenuti da prašina kod velikog broja ljudi izaziva kihanje, ali nisu svi alergični na grinje.

  • 10% svjetske populacije pati od alergije na grinje
  • 80% osoba s dokazanim drugim alergijama pati i od alergija na proteine grinje, a da to i ne zna
  • Žive u našim posteljama i hrane se našom kožom
  • 1 gram (oko pola kašike) prašine sadrži 250 000 alergenih sastojaka (fekalija grinja)

Simptomi alergija na grinje

Simptomi alergije na grinje se kreću u rasponu od blagih do teških, uključujući: curenje i svrbež nosa, svrbež kože, osjećaj pritiska i bola u sinusima, svrbež i vodenaste oči, grebanje u grlu, kašalj, plavkastu boju ispod očiju i probleme s noćnim snom. Ukoliko imate astmu i alergiju na grinje možete osjetiti i dodatne teškoće a to su: bol u prsima, stezanje, kašalj, nedostatak daha, poteškoće u govoru te teške astmatične napade.

Dijagnosticiranje alergije na grinje                                                                                                                 

Ukoliko osjetite tegobe prilikom usisavanja kuće ili nakon odlaska u krevet obavezno posjetite alergologa. Alergolog će upotrijebiti dijagnostičke testove kako bi utvrdio da li imate alergiju na grinje. Najčešća vrsta testa je kožni test. Prilikom ovog testiranja alergolog će ubosti mali dio kože te nanijeti alergen na tom dijelu. Nakon petnaestak minuta pokazat će se da li imate reakcije u vidu crvenila na tim mjestima. Ako reagujete na alergen osim crvenila pojavit će se i crvena izbočina. To područje također može svrbiti. Testiranje preko krvi se također koristi za dijagnostiku alergija. Imajte na umu da krvni test pokazuje samo antitijela pa rezultati mogu biti i netačni, tj. lažno negativni.

Liječenje alergije na grinje 

Najbolja opcija liječenja je ograničiti izloženost grinjama. Ukoliko ne uspijete postoji nekoliko lijekova koji mogu umanjiti simptome. Neki od lijekova su antihistaminici kao što su Lordes, Flonidan i Claritin. Antihistaminici mogu pomoći kod curenja nosa i svraba. Također se preporučuju nazalni kortikosterioidi poput Nasonexa i Flixonase spreja za nos koji umanjuju nastale upale istovremeno nudeći manje nuspojava od oralnih kortikosteroida. Također se preporučuje imunoterapija. Što se tiče lijeka Singulara, takva vrsta lijekova spada pod modifikatore leukotrijena i kod nekih pacijenata izaziva teške mentalne tegobe kao što je pokušaj samoubistva. Zbog toga ga treba koristiti kada ostali prikladni lijekovi za alergiju nisu dostupni.

Prevencija alergija na grinje 

Posteljina je idealno uzgajalište grinja. Obično je savršena temperatura i vlažnost pogodna za njihovo razmnožavanje. Dok ljudi spavaju, ušuškani, pružaju im neograničenu opskrbu hranom. Srećom, bitka nije izgubljena za one s alergijom na grinje. Neki od koraka koje možete poduzeti su:

  1. Kupite antialergijsku posteljinu koja je certificirana i napravljena od posebnih materijala koji sprečavaju prodor grinja do tijela.
  2. Perite posteljinu na minimalno 60 stepeni svake sedmice.
  3. Sušite posteljinu na jakom suncu ili u sušilici.

Za razliku od vanjskih alergena poput polena, grinje možete držati pod kontrolom s  nekoliko ključnih koraka:

  • Upotrebljavajte klima uređaje i ovlaživače zraka kako biste smanjili vlažnost u prostorijama u kojima boravite;
  • Kupite HEPA filtere za apsolutnu filtraciju vazduha;
  • Čistite često prostorije u kojima boravite koristeći vlažne krpe;
  • Kupujte samo perive igračke i perite ih često;
  • Što se tiče kućanskih poslova poput usisavanja obavezno neka to obavlja neko ko nema alergiju na grinje;
  • Čistite dubinski tapacirani namještaj ili ga izbjegavajte;
  • Ako ste u mogućnosti, zamijenite tepihe pločicama ili drugim materijalima koji nisu pogodno tlo za razmnožavanje grinja.

Ako ste alergični na grinje, kontinuirano izlaganje grinjama može biti neugodno. Osim blažih alergijskih reakcija može se razviti i astma. Ovo se posebno odnosi na djecu. Dobra vijest je da se ova alergija može jako dobro kontrolisati, ali samo uz obaveznu saradnju s alergologom koji će razviti poseban plan za vas te propisati odgovarajuću terapiju za kontrolisanje simptoma.

Preporuka studije s  Johns Hopkins univerziteta govori da se količina grinja i nivo alergije smanjuju za 90% uz upotrebu odgovarajuće zaštite u vidu navlaka za madrace i posteljine.