Fizički napor koji uzrokuje bronhokonstrikciju / EIB (astmu)

Svima je potrebna fizička aktivnost, pa tako i osobama s astmom. Jako i zdravo tijelo je najbolja odbrana od bolesti. Međutim, neke osobe koje imaju astmu, imaju i napade astme tokom vježbanja. Cilj je postići neometano obavljanje fizičke aktivnosti uz odgovarajuću terapiju.

Astma potaknuta fizičkim naporom /vježbom

Vježbanje može uzrokovati nedostatak daha kod svih osoba. Opstrukcija protoka zraka koja se javlja zbog vježbanja i fizičkog napora se naziva bronhokonstrikcija izazvana naporom (EIB). Stariji termin za ovo stanje je astma uzrokovana fizičkim naporom. Preko 90% osoba s astmom će imati simptome EIB-a tokom napora / vježbanja. Kod tinejdžera, ovo je najčešći uzrok simptoma astme.

Simptomi bronhokonstrikicije (EIB)

Simptomi uključuju:
•    Kašljanje
•    Zviždanje u plućima
•    Nedostatak zraka

Kašljanje je najčešći simptom bronhokonstrikcije, i moguće je da bude i jedini simptom tokom napora. Simptomi se obično ne javljaju odmah na početku fizičkog napora. Simptomi mogu početi tokom vježbe, a vjerovatno će se pogoršati 5-10 minuta nakon prestanka vježbanja. Ukupno trajanje simptoma je od 20-30 minuta, a variraju od blagih do ozbiljnijih simptoma. Neke osobe će imati drugi ciklus simptoma (kasna faza), čak 4 – 12 sati po prestanku fizičke aktivnosti.

Šta uzrokuje bronhokonstrikciju (astmu) izazvanu naporom?

Kada vježbate, brže i dublje dišete, obzirom na veću potrebu tijela za kisikom. Obično udišete na usta, što znači da je zrak hladniji i suši nego kada udišete na nos. Suh i/ili hladan zrak je okidač za sužavanje disajnih puteva (bronhokonstrikcija). Vježba koja vas izlaže hladnom i suhom zraku će vjerovatno prije izazvati simptome astme nego vježba koja vas izlaže toplom i vlažnom zraku. Simptomi koji pogoršavaju bronhokonstrikciju (EIB) / astmu su:
•    Visok nivo zagađenosti zraka
•    Visok nivo koncentracije polena
•    Izloženost iritansima kao što su npr. jaki parfemi
•    Skorija prehleda ili epizoda astme

Dijagnoza

Važno je razlikovati bronhokonstrikciju (astmu) od loše fizičke kondicije. Da bi vam ljekar dijagnosticirao EIB, neophodno je uraditi određene testove. Nezaobilazan test je i mjerenje disanja prije i poslije fizičkog napora kako bi se utvrdila funkcija pluća.

Kako liječiti i kontrolisati EIB?

Uz odgovarajuću kontrolu, možete u potpunosti uživati u vježbanju i fizičkoj aktivnosti. Kako bi ovo stanje doveli do mirovanja, neophodno je:
•    Prevenirajte simptome (npr. prekrijte nos i usta šalom, ukoliko vježbate po hladnom i suhom vremenu)
•    Uzmite lijek prije vježbanja
•    Zagrijte se prije početka vježbanje ili fizičkog napore uz odgovarajuće desetominutne

Djeca s bronhokonstrikcijom / EIB

Obavijestite nastavnike i trenere ukoliko vaše dijete ima EIB. Djeca bi ravnopravno trebala učestvovati u aktivnostima, s tim da je često neophodno uzimanje lijeka prije početka fizičke aktivnosti.

Koji sportovi su najbolji za osobe sa bronhokonstrikcijom / EIB?

Aktivnosti koje mogu biti okidači za bronhokonstrikciju (astmu):
•    Sportovi koji se odvijaju po hladnom / suhom vremenu (skijanje, hokej, snowboard)
•    Sportovi koji zahtijevaju konstantnu aktivnost (trčanje na duže staze, fudbal)

Aktivnosti koje rjeđe izazivaju bronhokonstrikciju (astmu):
•    Sportovi kao što je odbojka, košarka, gimnastika
•    Šetanje ili vožnja biciklom
•    Plivanje

Mnogi olimpijski i profesionalni sportisti sa EIB-om postižu vrhunske rezultate u sportovima kojim se bave.

Koje vrste lijekova preveniraju ili liječe bronhokonstrikciju /EIB (astmu)?

Postoje tri vrste lijekova za preveniranje ili liječenje simptoma bronhokonstrikcije. Vaš ljekar će vam pomoći da pronađete one lijekove koji najbolje odgovaraju upravo vama.

Kratkotrajno djelujući beta agonisti / bronhodilatori:
Ovi lijekovi mogu spriječiti simptome ukoliko ih uzmete 10-15 minuta prije fizičke aktivnosti. Pomoći će prevenirati simptome u naredna  4 sata. Ovi isti lijekovi se koriste i nakon pojave simptoma.

Dugo djelujući bronhodilatori:
Ova vrsta lijeka se treba uzeti 30 do 60 minuta prije aktivnosti i samo jednom u toku perioda od 12 sati. Salmeterol (u Bosni i Hercegovini je registrovan Seretide iz ove skupine lijekova) može prevenirati simptome 10 – 12 sati. Ovaj lijek isključivo spriječava pojavu simptoma,a nikako ne pruža brzo olakšanje ukoliko dođe do razvoja simptoma.

Stabilizatori mastocita:
Kromolin i nedokromil se trebaju uzeti 15 do 20 minuta prije fizičke aktivnosti. Koriste se samo u prevenciji, i nemaju učinak kod pojave simptoma. Neke osobe koriste ove lijekove u kombinaciji kratko – djelujućim bronhodilatorom.

Zapamtite! Vi ili vaše dijete možete učestvovati u aktivnostima i sportu bez da osjećate simptome astme. Ne dozvolite da vas bronhokonstrikcija (astma) udalji od aktivnog života ili ostvarivanja zavidnih rezultata u sportu

Novosti

Dolazi sedmica pogoršanja simptoma astme

Obratite posebnu pažnju na kontrolu astme tokom COVID 19 pandemije i sezonske gripe. Sa širenjem korona virusa i početkom sezone gripe, važno je više nego ikada da budete svjesni termina “Astma Peak Week” tj. sedmice u godini kada…

COVID 19 vakcine za osobe s alergijama i astmom

, ,
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti CDC je objavio smjernice za COVID 19 vakcine. U ovom članku ćemo govoriti o mRNA vrstama vakcina i njihovoj upotrebi kod osoba s alergijama i astmom. Pfizer-BioNTech, Moderna su mRNA vakcine koje…

Alergija na hranu kao okidač astmatičnih napada

Hrana rijetko izaziva astmatične napade. Međutim, simptomi teške alergijske reakcije na neku hranu mogu oponašati simptome astme. Prvi korak je znati da li imate alergije na hranu. Svaka netipična reakcija na neku hranu smatra se nepovoljnom…

Sedam znakova da imate astmu

Znajući da nas disanje održava u životu, zvuči zastrašujuće kada se moramo boriti za zrak. Često se ovaj simptom povezuje s astmom. Širom svijeta mnogo ljudi pati od astme. Nažalost, na našim prostorima se ne vodi statistika i ne znamo…

Preklapanje astme i KOPB-a

Astma se smatra teškom kada je teško upravljati njenim simptomima. Hronična opstruktivna bolest pluća-KOPB, skup je plućnih bolesti koje izazivaju probleme s disanjem i ometaju protok zraka. U ovu grupu bolesti se mogu svrstati: astma,…

Astma i sport

Mnogi znanstvenici, pulmolozi i treneri pokušavaju već duži niz godina dokučiti odgovor na jedno od najvažnijih pitanja za astmatičare, koje glasi:" Smiju li se osobe koje imaju astmu baviti sportom"? Dugi niz godina važilo je mišljenje…

Važnost spirometrije

Spirometrija je jednostavna i bezbolna dijagnostička metoda. Ona je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Spirometrija ne traje dugo, bezbolna je i ekonomski prihvatljiva, ali traži potpunu saradnju pacijenta i tehničara koji sudjeluje…

Obaveznost kontrolisanja astme

Kako biste živjeli u stalnom strahu da ne biste mogli disati, govoriti ili pozvati nekoga u pomoć? Ovako astmatičari žive svaki dan. Stanje se može razviti zbog niza različitih razloga, a činjenice koje nas okružuju govore dovoljno o…

Zagađenosti vazduha – mjerenje i zaštita

Šta je važno znati o zagađenosti vazduha? Zagađenost vazduha je stanje kada je u zraku prisutna bilo koja vidljiva ili nevidljiva čestica koja nije dio prirodnog sastava vazduha. Zagađenost zraka je uzrokovana različitim faktorima. Nekada…