Spirometrija je jednostavna i bezbolna dijagnostička metoda. Ona je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Spirometrija ne traje dugo, bezbolna je i ekonomski prihvatljiva, ali traži potpunu saradnju pacijenta i tehničara koji sudjeluje u izvođenju testa, budući da rezultat zavisi o kvaliteti napravljene pretrage.

Spirometrija je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Nezaobilazan je u dijagnostici i praćenju bolesti dišnih putova, ali i niza drugih bolesti. Daje nam uvid u mogućnost postojanja opstruktivnih i/ili restriktivnih smetnje ventilacije. 

Indikacije za spirometriju su dijagnostika i praćenje bolesnika sa sljedećim stanjima: astma, hronični bronhitis, poklapanje astme i KOPB-a, procjena funkcionalog raspiratornog stanja sportaša i td. Kada je dijagnoza postavljenja i terapija ordinirana, uz trajno kliničko praćenje bolesnika, svaka kontrola mora biti popraćena spirometrijom, i to kod KOPB-a, astme, emfizema te bolesti s restriktivnim smetnjama ventilacije.

Kako napraviti spirometriju

Prilikom naručivanja pacijenta na spirometriju liječnik ga treba uputiti da dođe na pretragu u udobnoj odjeći koja ga neće stezati. Poželjno je ne jesti 2 sata prije pretrage, ne izvoditi teške treninge 30 minuta prije, a konzumacija alkohola zabranjena je dva do četiri sata prije testiranja. Pušenje je zabranjeno 30 minuta prije, iako bi bilo poželjno ne pušiti 24 sata prije pretrage.

Prije izvođenja spirometrije bilo bi dobro da pacijent pričeka u čekaonici 10-15 minuta i za to vrijeme mirno diše.

Liječnik će upozoriti pacijente da ne smiju uzimati terapiju prije testiranja i to:

o    kratkodjelujuće bronhodilatatore 6-8 sati prije testiranja

o    dugodjelujuće bronhodilatatore 12 sati prije testiranja

o    tiotropij, indakaterol, glikopironij i teofilin 24 sata prije 

Interpretacija rezultata spirometrije

Rezultati dobiveni spirometrijom uspoređuju se s očekivanim (referentnim) vrijednostima koje ovise o spolu, dobi, visini i težini testirane osobe.

Zbog toga se navedeni podaci obavezno upisuju za svakog pacijenta kojem se radi spirometrija. Dobivene vrijednosti izražavaju se kao postotak normalne vrijednosti. Najčešće se  koriste smjernice ERS-a i ATS-a u interpretaciji nalaza. Kao zaključak treba napomenuti da je spirometrija jednostavna i ekonomski nezahtjevna pretraga. Liječniku pomaže u dijagnostici i praćenju bolesnika i učinka terapije kod niza bolesti čije posljedice dovode do ventilacijski poremećaja, a manifestiraju se klinički zaduhom, kašljem i ograničavanjem fizičkih aktivnosti.